Visok krvni pritisak - Hypertensio arterialis

Krvni tlak je pritisak krvi na stijeke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola), tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola), tlak se snizuje. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnoga tlaka, gornja vrijednost (sistolički) i donja vrijednost (dijastolički) krvni tlak.
Krvni tlak je promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta.

Normalna vrijednost krvnoga tlaka, koja omogućuje život, a ne oštećuje sustav krvnih žila jest prosječno 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke osobe imaju normalno nešto niže vrijednosti tlaka što je posljedica građe njihovoga tijela, fiziološko je stanje i samo po sebi ne znači bolest. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više. No ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Ukoliko se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta tlak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni tlak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Posljedica je stalno opterečenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i ošteĆenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.
Povišeni krvni tlak u skoro svim slučajevima je bolest poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnog živčanog sustava endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i zato se tlak povisi preko normale.

Koji je uzrok povišenom krvnom tlaku?

Ne postoji jedinstven uzrok koji bi doveo do povišenja tlaka. U osnovi se može raditi o poremećaju ravnoteže na nekoliko načina. Najjednostavniji je povećano zadržavanje soli u organizmu, što dovodi do porasta količine cirkulirajuĆe krvi. Ona pojačano pritišče stijenke krvnih žila te povisuje tlak. S druge strane, mnogi komplicirani meha-nizmi putem raznih hormonskih sustava povećavaju stisak krvnih žila i time poveĆavaju otpor protjecanju krvi. Rezultat je isti - POVIŠENI KRVNI TLAK.
U osnovi je hipertenzija najčešće ESENCIJALNA, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Praćenjem osoba s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost. Nerijetko jedan ili čak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom imaju povišen krvni tlak. Čak i podatak kako je neki od roditelja umro od moždanog udara upućuje s velikom sigurnošĆu na postojanje povišenoga krvnog tlaka u obitelji, jer je moždani udar najčešće izazvan upravo povišenim krvnim tlakom.
Rijetko, u oko 5% slučajeva, radi se o SEKUNDARNOJ hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova (oralni kontraceptivi).

Kako se otkriva povišeni krvni tlak?

Povišeni krvni tlak je, nažalost, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijetimo i visoke vrijednosti krvnoga tlaka. Povišen tlak godinama NE BOLI. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije:
• Bol i pritisak u glavi posljedica su neprimjereno pojaČanog protoka u arterijama mozga, koji se ne može dovoljno obraniti od visokog tlaka. Budući da je mozak iznimno osjetljiv na promjene u cirkulaciji, jer su njegove potrebe za kisikom velike, a nalazi se zatvoren u lubanjskoj jami bez mogućnosti proširenja, ovaj pritisak na površinu mozga izaziva glavobolju. Sličan je mehanizam i mučnine.
• Crvenilo lica posljedica je povećanog širenja krvnih žila kože i neposredno pod kožom zbog povećanog dotoka krvi.
• Krvarenje iz malih kapilara u nosu zna biti jedan od prvih znakova povišenoga krvnog tlaka. Događa se zbog osjetljivosti kapilara koje ne uspijevaju izdržati unutarnji tlak i stoga pucaju. Tako nastaju i krvarenja u bjeloočnici oka.
• Ponekad bolesnik zamijeti lakše zamaranje, otežano obavljanje svakodnevnih poslova i slabost pri koncentriranju. Loše spavanje i umor također mogu biti znaci hipertenzije, mada nespecifični.
Uznemirenost, ubrzani rad srca i/ili nepravilan rad srca znaju posredno upozoriti na povišeni tlak. Nabrojeni znakovi obično mogu biti prisutni u ranoj fazi bolesti.

Iz navedenog je jasno da se najčešće povišeni krvni tlak otkriva SLUČAJNO, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri prijemu u vojsku, zapošljavanju).
Činjenica da se povišen krvni tlak često ne osjeća, ne boli i ne daje simptome, ne umanjuje opasnost koju može izazvati ako nije liječen. Upravo ODSUTNOST TEGOBA TIJEKOM DULJEG VREMENA čini dodatnu opasnost jer je motivacija za liječenje mala.

Koji su stupnjevi povišenoga krvnog tlaka - hipertenzije?
Povišeni krvni tlak po definiciji znači izmjerena vrijednost tlaka iznad normale. Normalom se smatra vrijednost tlaka do 140/90 mmHg. No, hipertenzija može biti različitog stupnja, ovisno o vrijednostima tlaka. U tablici je vidljivo kako se izmjerene vrijednosti tlaka kategoriziraju.

Kategorija Sistolički tlak (mmHg) Dijastolički tlak (mmHg)
Optimalni <120 <80
Normalni <130 <85
Povišeni normalni 130-139 85-89
Hipertenzija blaga 140-159 90-99
Umjerena 160-179 100-109
Teška >180 >110
Izolirana sistolička >140 <90